ABCČĆDĐEFGHIJKLLJMNNJOPRSŠTUVZŽ

Zlatko je Sviben rođen 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednješkolsko obrazovanje maturom u XV. Matematičkoj gimnaziji.
1977. godine diplomira na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na odsjecima za komparativnu književnost i filozofiju. Na istome fakultetu neko vrijeme studira fonetiku i sociologiju.
Za zagrebačkih je studentskih dana aktivan u Studentskome satiričnom glumištu, pri kojemu pokreće poznatu kazališnu skupinu alternativnoga teatra Kugla glumište. Ondje stječe i autorsku kazališnu inicijaciju, napose u predstavama Noć vukodlaka ili 26 fantastičnih sati u životu sv. Ciprijana i sv. Justine prema scenariju Branka IVANDE (1975.) i Ljubav i pamćenje prema poemi Salvadora DALÍJA (1976.).
1981. završava studij kazališne režije i radiofonije u Beogradu, u klasi prof. D. Đurkovića. Na istome beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti pohađa i poslijediplomske studije iz područja dramaturgije.

Od 1986. do 2004. godine, s manjim prekidima, u stalnom je angažmanu u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, gdje je već od 1986., a potom i u više navrata obnašao dužnost ravnatelja Hrvatske drame, bio njezinim umjetničkim voditeljem te kućnim redateljem.

Nakon diplome režira u mnogim kazalištima, posebno onim nacionalnim i gradskim (Skopje, Bitola, Niš, Leskovac, Beograd, Vršac, Novi Sad, Subotica, Zenica, Tuzla, Sarajevo, Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Osijek, Zagreb). Predstave mu gostuju na inozemnim pozornicama (Italija, Poljska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Rusija, Mađarska, Češka), sudjeluju na nizu kazališnih festivalā (BITEF [Beograd], Sterijino pozorje [Novi Sad], Gavelline večeri [Zagreb], Borštnikovo srečanje [Maribor], MEES [Sarajevo], Dubrovačke ljetne igre [Dubrovnik], Međunarodni festival malih scena [Rijeka], Dani mladog teatra [Zagreb], Splitsko ljeto [Split], Ohridsko leto [Ohrid], Eurokaz [Zagreb], BRAMS [Beograd], Teatarski igri 'Vojdan Černodrinski' [Prilep], Susreti 'Joakim Vujić' [Kragujevac], Jugoslovenski pozorišni festival 'Bez prevoda' [Užice], Shakespeare-fest [Subotica], Grad teatar [Budva], Kotorart [Kotor], Godot-fest [Beograd], MOT [Skopje], SLUK [Osijek], ASSITEJ [Čakovec], Revija lutkarskih scena [Rijeka], NAJ-NAJ festival [Zagreb], PIF [Zagreb], MDF [Šibenik], Marulićevi dani [Split]...), nagrađivane su u kategoriji ponajbolje cjeline (Zlatni lovor vijenac u Sarajevu, makedonska Nagrada Vojdana Černodrinskog, riječka Nagrada Đure Rošića, užička nagrada Ardalion, Nagrade SLUK-a, nagrada Gavellinih večeri, Nagrada Osječkog ljeta kulture, Nagrada hrvatskog glumišta), a osim nagrada na amaterskim festivalima nekdanjega saveznoga značaja (beogradski BRAMS, festival u Trebinju) sâm je za režiju polučio stručne nagrade u Srbiji (Nagrada Joakima Vujića, nagrada Ardalion), Nagradu Žar ptica, pak uz pet nominacijā (od kojih su četiri za osječke režije, prvi puta 1999. za Bistroga viteza don Quijotea od Manche [Dječje kazalište u Osijeku], a 2009. za Završnicu [Osječko ljeto kulture_Gradsko kazalište Sisak]), u tri je navrata i dobio tu, u hrvatskome kazalištu svakako i najprestižniju – Nagradu hrvatskog glumišta (2002. za režiju zagrebačke predstave Vačeras se improvizira [HNK Zagreb], a 2005. i 2012. za osječke predstave Cyrana i Unterstadt [HNK u Osijeku]). Na dodjeli iste nagrade prije tri godine zajedno sa suradnicima dijeli sedam nominacija, a osim jedne (Drago Č. i tvornica čokolade [Kazalište lutaka Zadar] za najbolju predstavu u kategoriji dječjih i lutkarskih), njih šest pripadaju Unterstadtu osječkoga HNK (za najbolju predstavu, za režiju, za dramatizaciju i dramatušku obradu romana, za žensku glavnu i žensku sporednu ulogu, za mladoga glumca), od kojih su dvije nominacije, one za predstavu i režiju, i izborile Nagradu. S Unterstadtom je također polučio republičku Nagradu Vladimir Nazor (2012.), kao i dubrovačku Nagradu Orlando (2013.)

Režirao je dramska djelā Euripida, Shakespearea, Calderóna, Molièrea, Strindberga, Čehova, Rostanda, Bulgakova, Horvátha, Pirandella, Gor'koga, Eliota, Brechta, Millera, Becketta, Stopparda, Kroetza, Lee Corbuna, Petruševskaje, Fossea te ona – Držića, Gruma, Nušića, Krleže, kao i mnoge suvremenike s domaćih stranā, tako – Popovića, Kovačevića, Dimitrijevića, Milovanovićevu, Rosija, Brešana, Hadžića, Šnajdera, potom i dramatizacije romanā – Cervantesa, Ćirilova, Aralice, Šojat-Kučijeve, na opernoj pozornici Krstićevića, a na onoj dječjoj ili lutkarskoj – Brlić-Mažuranićevu, Radovića/Belovića, Mitrovićevu/Bauma; Raosa/Barriea, Stahuljakovu, Rozmana/Lindgren, Kušana i Dahla.

U novinama i časopisima objavljuje napise o teatru te teatrološke eseje i osvrte. Sudionikom je znanstvenih i stučnih skupova (XXIV. i XXV. Krležini dani, 36. Zagrebački književni razgovori). Napisao je i nekoliko dramatizacijā i prilagodbā proznih tekstova za vlastite režije (Blagojević, Ćirilov, Aralica, Brlić-Mažuranić, Cervantes, Gor'kij, Lindgren, Barrie, Kušan, Dahl, Šojat-Kuči, Dostojevskij), a prvom mu je Nagradom za dramsko djelo 'Marin Držić' za godinu 2010. nagrađen i objavljen debitantski dramski rad Odsjev magle.

Aktivan i u kazališnoj pedagogiji (Novi Sad, Tuzla), a napose kada programski inicira i oblikuje studij Glume i lutkarstva pri utemeljenju nove Umjetničke akademije Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku, da bi na istoj u statusu i umjetničko-nastavnom zvanju docenta djelovao kao nastavnik, te obnašao dužnosti voditelja studija i voditelja Odsjeka kazališne umjetnosti (2004. – 2007.). Nakon izvanrednog otkaza i pravomoćne presude 2013. vraćen u djelatni status i zvanje docenta, a 2014. izabran u zvanje izvanrednog profesora. Nastavnik je i na Studiju glume Sveučilišta Libertas.

Višekratno je i izbornikom kazališnih smotri i festivalā, a tijekom više godinā i urednikom te izbornikom dramskoga i drugih programā Osječkoga ljeta kulture.

PORTRET
"Kazališna inicijacija Zlatka Svibena zbila se početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća u tada poznatome studentskom Kugla glumištu kojemu bijaše pokretač. Budući da nije primljen na zagrebačku Akademiju, upisuje i završava beogradsku [...].
Kad je 1983. postavio Brešanovu „grotesknu tragediju" Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Sviben je odmah ušao u izazovno odmjeravanje s kultnim brešanovskim redateljem, Božidarom Violićem, koji je taj komad režirao u splitskome HNK-u. U riječkome kazališnom kontekstu [...] to bijaše prvi Brešan na riječkoj pozornici uopće. Sviben je na obje razine izašao pobjednikom. Razvijenom osjećaj za građenje spektakularne mizanscene dodao je izvrstan rad s glumcima, te suvereno vodio igru na granici urnebesne komike, točno dozirane satire i groteske i latentno ispod površine skrite tragičnosti koju je magistralno poentirao u završnome prizoru. Dalibor je Foretić tad bio zapisao da „ova predstava osvaja i najskrivenije, najdublje tragične vrutke Brešanove dramaturgije", što je bila odlika pravog majstora režije."
Darko Gašparović

"Kraj partije, premijerno izveden u sklopu Godot festa, pročitan je u radikalno alternativnom ključu, a zahvaljujući odličnoj recepciji publike komad je završio i na repertoaru tada alternativnog kazališnog prostora, popularnog SKC-a. Događaj u mestu Gogi spada među najzrelije radove u cjelokupnom Svibenovom opusu, dosljedno je pročitan u grotesknom ključu, rezultiravši zastrašujućom slikom represivnog sustava i postavši jednom od kultnih predstava beogradskoga repertoara osamdesetih."
Jasen Boko

"Millerova Smrt trgovačkog putnika, producirana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 1989., Svibenu je ponajprije sjajan materijal za priču o provizoriju svakodnevne egzistencije [...] u gothamovskim slikama dostojnim Batmanova darka, Sviben [je] postigao sjajan ritam stilizacije i realizma. Drobljeni led života Lomanovih savršeno je govorio o našim životima tih osamdesetih. [...]
Godine 1996. Sviben se [...] prihvatio ranog Krleže i spojio horizont s rajem i paklom – Adama i Evu s Hrvatskom rapsodijom. Dijagnoza je bila sljedeća: gore bujaju neljudske animalne deponije, dolje vakumizirana zavodljivost privatnih strasti. Gore Brughel, dolje Almodovar. [...]
Jednu od najvećih pustolovina svoga cjelokupnog opusa ovaj je redatelj pokrenuo također u Osijeku. No, te 1999. godine svoju imaginaciju nije iskrcao na velikoj haenkaovskoj sceni, nego je izazvao pozitivan produkcijski šok u Dječjem kazalištu. Pustolovina zvana Bistri vitez don Quijote od Manche imala je svoju gotovo ritualnu vjeru u to da se iluzija isplati. U toj vjeri načisto je gonila sve ljudske i produkcijske resurse toga malog teatra, gradeći dirljiv bedem čiste umjetnosti. [...]
Cyrano de Bergerac, premijerno izveden u svibnju 2005. [...] i u srpnju iste godine kao ambijentalna verzija na Osječkom ljetu kulture. Riječ je o jednom od najžešćih dragulja Svibenove karijere, a prema čistoći, profinjenosti i nostalgičnoj vjeri u ljepotu, zasigurno jednom od vrhunaca hrvatskoga glumišta uopće."
Davor Špišić

"Namjerice za kraj ovog krokija ostavih Umorstvo u katedrali Thomasa Stearnsa Eliota koje je Zlatko Sviben prvi put kao hrvatsku praizvedbu postavio u katedrali svetoga Vida [...] a drugi put u zgradi Kazališta [...]. To najveće djelo kršćanskog kazališta 20. stoljeća Sviben je zamislio i u punoj mjeri ostvario kao dramski oratorij, riješivši na ingenizon način problem kora. Pozvavši don Šimu Marovića da učini gotovo nemoguće, da dramske dionica kora pretvori u pjevne, a da pritom nije dirnuta ni jedna pjesnikova riječ, redatelj je, ovdje u punini demijurg, ispunio sakralni prostor najdubljim odjekom misterija mučeništva i žrtve. Čini mi se da je tu bilo dosegnuto ono čudesno čemu teži teatar od svoga iskona, a što rjeđe uspjeva: jedinstvo kazališta i obreda, sakralnog i profanog, riječi i glazbe, fizičkog i metafizičkog.
To remek-djelo sjaji i trajno isijava svoju energiju ne samo kao kruna u Svibenovu kazališnom opusu, nego i kao vrh hrvatskoga kazališta duhovne inspiracije uopće."
Darko Gašparović
IZBOR RADOVA:
Izbor režijā na tuzemnim i inozemnim pozornicama (nagrađivane i festivalske predstave):




Uvek zeleno Aleksandra POPOVIĆA [Narodno pozorište_Niš], 23. 10. 1980.
{TV FESTIVAL POZORIŠTA SRBIJE, 14. BITEF_Beograd; gostovanje u Poljskoj}

Četvrti zid Slavenke MILOVANOVIĆ [Otvoreno pozorište Doma kulture 'Studentski grad'_Novi Beograd],
28. 12. 1980. [diplomski rad]
{23. FESTIVAL MALIH I EKSPERIMENTALNIH SCENA JUGOSLAVIJE_Sarajevo}


Neko vrijeme u Salcburgu prema romanu Jovana ĆIRILOVA [Narodno pozorište_Zenica], 5. 11. 1982.
{28. STERIJINO POZORJE_Novi Sad}
[Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje u ulozi Rosamund Ewans-Rutledgena (Desa Biogradlija)]



Svečana večera u pogrebnom poduzeću Ive BREŠANA [Narodno kazalište 'Ivan Zajc'
/Hrvatska drama_Rijeka], 13. 4.1983.
{DANI KAZALIŠNE ZAJEDNICE_Rijeka, 11. GAVELLINE VEČERI_Zagreb, 30. STERIJINO POZORJE_Novi Sad;
gostovanje u Srbiji, Crnoj Gori, Italiji}
[Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst (Ivo Brešan);
Nagrada Gavellinih večeri za ulogu Marije Brke (Marija Geml)]


Događaj u mestu Gogi Slavka GRUMA [Beogradsko dramsko pozorište_Beograd], 8. 1. 1984.
{19. BORŠTNIKOVO SREČANJE_Maribor}


Disident Fadila HADŽIĆA [Satiričko kazalište 'Jazavac'_Zagreb], 11. 2. 1984.
{9. DANI SATIRE_Zagreb}
[Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja: za ulogu sobarice Catherin (Nina Erak)]


Kraj partije Samuela BECKETTA [Pozorište 'Godo-fest'_Beograd (kasnije SKC_Beograd i Rampa-teatar)],
10. 10. 1984. (Magaza kod Starog suda)
{26. FESTIVAL JUGOSLOVENSKOG TEATRA - MESS_Sarajevo}
[Zlatni lovor vijenac MESS-a za predstavu (u programu 'Aktuelna teatarska kretanja')]


Nečastivi na Filozofskom fakultetu Ive BREŠANA [Narodno pozorište_Leskovac], 10. 2. 1985.
{21. POZORIŠNI SUSRETI 'JOAKIM VUJIĆ'_Kragujevac, 30. STERIJINO POZORJE_Novi Sad}
[Nagrada Susreta Joakim Vujić: za režiju, za scenografiju (Bjanka Adžić-Ursulov)]


Магна карта Marija ROSIJA [Народен театар_Bitola], 28. 3. 1986.
{32. STERIJINO POZORJE_Novi Sad, 21. TЕАТАРСКИ ИГРИ 'ВОЈДАН ЧЕРНОДРИНСКИ'_Prilep, 1. EUROKAZ_Zagreb}
[Nagrada Vojdana Černodrinskog za cjelinu, za scenografiju (Bjanka Adžić-Ursulov),
dvije nagrade za glumu (Ljubiša Trajkovski i Sonja Mihajlova)]


Dumanske tišine Slobodana ŠNAJDERA [Narodno kazalište 'Ivan Zajc' /Hrvatska drama_Rijeka], 3. 3. 1987.
{33. SPLITSKO LJETO_Split}


Дон Кихот Mihailа Afanasievičа BULGAKOVA [Драмата при Македонскиот народен театар_Skopje],
14. 7. (u Ohridu, Црква св. Софија) i studeni 1987. (na Големата сцена МНТ)
{27. ОХРИДСКО ЛЕТО_Ohrid}


Umorstvo u katedrali Thomasa Stearnesa ELIOTA [Narodno kazalište Ivana Zajca /Hrvatska drama_Rijeka],
30. 10. 1992. (u Katedrali sv. Vida) i 11. 9. 1994. (u zgradi Kazališta povodom pohada Ivana Pavla II. Hrvatskoj)

Priče iz Bečke šume Ödöna von HORVÁTHA [HNK Ivana pl. Zajca /Hrvatska drama_Rijeka],
9. 2. 1996. i 9. 12. 2001. (svečana obnova povodom 100-te obljetnice piščeva rođenja)


Šuma Stribiorova prema priči Ivane BRLIĆ-MAŽURANIĆ [Kazalište lutaka_Zadar], 15. 4. 1996.
{29. PIF_Zagreb, 16. SLUK_Osijek}
[Nagrade 29. PIF-a: za kreaciju lutaka (Mojmir Mihatov), za glazbu (Ivo Nižić), za vokalnu interpretaciju (ansambl);
Nagrade 16. SLUK-a: za animaciju/ulogu Tintilinića (Sanja Zalović), za scenografiju (Mojmir Mihatov), za predstavu (dječji žiri)]


Adam i Eva / Hrvatska rapsodija Miroslava KRLEŽE [HNK u Osijeku], 2. 11. 1996.
{7. MARULIĆEVI DANI_Split}
[Nagrade Marul za scenografiju (Drago Turina), kostimografiju (Mirjana Zagorec)]


Don Žuan ili Kameni gost MOLIÈREA [Narodno pozorište_Tuzla i festival MESS], 22. 10. 1997.
{37. MESS_Sarajevo}
à Bistri vitez don Quijote od Manche prema romanu Miguela de CERVANTESA SAAVEDRE
[Dječje kazalište u Osijeku], 14. 2. 1999.
{17. SLUK_Osijek, 39. MDF_Šibenik, LJETO U TVRĐI_Osijek, 32. PIF_Zagreb, 4. REVIJA LUTKARSKIH KAZALIŠTA_Rijeka; gostovanje u Mađarskoj}
[Nagrada 32. PIF-a: za ulogu Sancha Panze (Areta Ćurković);
nagrade na 17. SLUK-u: predstava u cjelini, dramaturška prilagodba (Magdalena Lupi), scenografija (Željko Zorica),
svjetlo (Ivo Nižić), za ulogu Alonsa Quijana (Krešimir Mikić), za ulogu Sancha Panze (Areta Ćurković);
Nagrada hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina (Krešimir Mikić)]


Život je san Pedra CALDERÓNA de la BARCE [HNK Ivana pl. Zajca /Hrvatska drama_Rijeka], 26. 11. 2000.
{gostovanje u Češkoj; 36. BORŠTNIKOVO SREČANJE_Maribor}
[Nagrada Đure Rošića za predstavu u cjelini, Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Rosaure (Doris Šarić Kukuljica)]


Večeras se improvizira Luigija PIRANDELLA [HNK u Zagrebu], 23. 1. 2002.
[Nagrade hrvatskog glumišta: za režiju, za ulogu Rica Verija (Ivo Gregurević),
za kostimografiju (Doris Kristić); Nagrada Mila Dimitrijević Branki Cvitković; Nagrada Tito Strozzi Peri Kvrgiću]


Alkestida EURIPIDA [HNK Split na 49. SPLITSKOM LJETU], 11. 8. 2003. (Tugare, Dubrava Strane)
[Nagrada hrvatskog glumišta za kostimografiju (Ingrid Begović)]


Maksima Gorkoga Vassa Železnova i drugi [HNK u Zagrebu], 8. 3. 2004.
[Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Nikite Iljiča i Pavela (Dražen Šivak)]


Cyrano de Bergerac Edmonda ROSTANDA [HNK u Osijeku], 11. 5. 2005.
{5. OSJEČKO LJETO KULTURE_Osijek, 20. GAVELLINE VEČERI_Zagreb}
[Nagrada Gavellinih večeri za predstavu; Nagrada hrvatskog glumišta: za režiju,
za ulogu Roxane (Olga Pakalović), za scenografiju (Drago Turina)]



Velika, velika zemlja Oz Nine MITROVIĆ [Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Osječko ljeto
kulture], 10. 7. (u Perivoju kralja Tomislava) i 19. 10. 2007. (u zgradi)
{11. ASSITEJ_Čakovec, 8. NAJ-NAJ festival_Zagreb, 48. MDF_Šibenik}
[nagrade na 11. festivalu ASSITEJ-a: za scenografiju (Nina Bračun, Roberta Bratović), za kostimografiju (Bračun, Bratović);
na 8. NAJ-NAJ festivalu: dvije nagrade za glumu (Ivana Soldo i Amanda Prenkaj)]


Grižula Marina DRŽIĆA [festivalski ansambl Osječkog ljeta kulture], 3. 7. 2008. (Prekodravska šuma)
[Nagrada OLJK-a za najcjelovitije ostvarenje]


Pippi Dugačarapa Astrid LINDGREN /Andreja ROZMANA [Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku],
29. 4. 2009.
{12. ASSITEJ_Čakovec, 14. REVIJA LUTKARSKIH KAZALIŠTA_Rijeka, 10. NAJ-NAJ festival_Zagreb}
[nagrade na 12. festivalu ASSITEJ-a: za glumu (Marija Kolb), za kostimografiju (Leo Vukelić, Iva Matija Bitanga);
Nagrada hrvatskog glumišta za glumačko ostvarenje u dječjim i lutkarskim predstvama (Marija Kolb);
na 10. NAJ-NAJ festivalu: nagrada za režiju, za najbolju glumicu ~uloga Pippi (Marija Kolb)]


Završnica Samuela BECKETTA [Osječko ljeto kulture i Gradsko kazalište_Sisak], 28. 6. (Stari grad, Sisak)
i 19. 7. 2009. (u Kožari)
[Nagrada hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina (Ivana Soldo)]


Unterstadt prema romanu Ivane ŠOJAT-KUČI [HNK u Osijeku i Osječko ljeto kulture],
30. 6. (Klaićeva/Smičiklasova_Dvorište Narodne tehnike) i 5. 10. 2012. (u zgradi)
{23. MARULIĆEVI DANI_Split, 20. MEĐUNARODNI FESTIVAL MALIH SCENA_Rijeka, 58. STERIJINO POZORJE_Novi Sad,
64. DUBROVAČKE LJETNE IGRE_Dubrovnik }
[Nagrade hrvatskog glumišta: za najbolju predstavu u cjelini, za režiju; Nagrada publike Teatar.hr;
20. FESTIVAL MALIH SCENA: nagrada Veljko Maričić za žensku ulogu (Sandra Lončarić Tankosić), za glazbu (Igor Valeri);
godišnja Nagrada Vladimir Nazor za režiju (2012.); Nagrada Orlando za režiju (2013.)]


Zločin(stvo) i kazna prema romanu Fedora Mihajloviča Dostoevskoga [GDK Gavella_Zagreb], 18. 9. 2013.
{18. JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL 'BEZ PREVODA'_Užice, 21. MEĐUNARODNI FESTIVAL MALIH SCENA_Rijeka, 59. STERIJINO POZORJE_Novi Sad, FESTIVAL 'PURGATORIJE 2014'_Tivat}
[18. festival BEZ PREVODA: nagrade Ardalion za najbolju predstavu u cjelini, za režiju,
za glavnu mušku ulogu (Franjo Dijak), glavnu žensku (Anja Šovagović Despot), sporednu mušku (Ozren Grabarić),
scenografiju (Ana Martina Bakić, Ivana Knez), kostimografiju (Marita Ćopo) i nagrada publike]


Partija remija Donalda Lee COBURNA [Glumačka družina HISTRION], 15. 1. 2014.
{7. FESTIVAL KOMEDIJE I SMIJEHA 'ZLATNI ZUB'_Poreč, 3. BOBIJEVI DANI SMIJEHA_Zagreb,
22. FESTIVAL GLUMCA_Otok}
[7. festival 'ZLATNI ZUB': nagrada Srebrni zub za predstavu,
3. BOBIJEVI DANI SMIJEHA: za ulogu Martina Wellera (Branka Cvitković)]


Vučjak Miroslava KRLEŽE [HNK u Osijeku], 7. 12. 2014.
{25. KRLEŽINI DANI_Osijek}


Režirao i televizijske drame za beogradsku, novosadsku i sarajevsku televiziju:


Svinjski otac prema tv-drami Aleksandra POPOVIĆA [90 min_produkcija: Radiotelevizija Beograd], 1981.

Neko vrijeme u Salcburgu prema romanu Jovana ĆIRILOVA [_produkcija: Televizija Sarajevo], 1983.


Kćerka prema tv-drami Milisava SAVIĆA [74 min_produkcija: Televizija Novi Sad], 1984.


Game over [Kraj partije] prema Samuelu BECKETTU i drugima [82 min_produkcija: Televizija Novi Sad], 1988.


Dramski autorski rad:


Odsjev magle [u antologiji: Nagrada Marin Držić :Hrvatska drama 2010. - Zagreb : Disput, 2011.].
[Prva Nagrada za dramsko djelo 'Marin Držić' za godinu 2010.]




Facebook! TwitThis